justcoldiafleet

Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju

justcoldiafleet | 03 Јануар, 2019 22:35

Ante Pavelic-Liepa Plavka

❤️ Click here: Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju

U takvu slucaju moze se muz zeniti ili zena udati, cak i vise puta, ovisno o smrti supruznika. Stepeni Rutbe ili èasti su se ovako oznaèavale: I.

On podsjeća na vuka ili na pticu grabljivicu. Ni fratri — koliko god im je prirasla za srce Nezavisna Država Hrvatska — ne usuđuju se otvoreno stati na stranu svoga naroda. Ti su crnci imali svoju glazbu, pa bi èesto svirali i proizvaðali narodne plesove, a Evropljani bi ih gledali s tolikim zanimanjem, s kojim i danas prate crnaèke majstorluke u evropskim gradovima: Beèu, Parizu i drugdje.

A u stvari, u vizantijskim izvorima XI vijeka Dukljani su iskazani kao zaseban etnos, jasno odvojen i od Hrvata i od Srba. Komadi su bili veæinom drame i vesele igre. Redari su se u spavaonicama takoer mijenjali i sve je bilo uredno i cisto. Članak je naišao na brojne reakcije i otvorio žestoku polemiku o položaju žene u onovremenom društvu u koju su se, između ostalih, uključile i Marija Jurić Zagorka, Zofka Kveder, Stjepan Parmačević i Antun Gustav Matoš. S njim je lijepo kad se jede i pije, ali — premda su u rodbinskim odnosima — nije bilo mnogo prilika za zajedničke poduhvate. Već je toliko godina što su zajedno, i koje ih veže u dobru i u zlu, u veselju i žalosti, kao da im je sudbina dosudila zajednički život, na koga su se bile tako n avikle, da s i gospodja B eranek nije uobće mogla predstaviti, kako bi bilo moguće, da taj jedanput prestane i da se razidju. Tako se jadna raja oslobodi velikog zulumæara. Ne samo da nije htjela da se spori s njim, ona se divila njegovoj snalažljivosti.

Dnevni avaz 2.12.2010. - Kako je dalje utvrdio Đurđev, u Kučima su navedena ista sela kao i u popisu iz 1497. Medju s obom s u se pot iho propitkivali, što bi to moglo biti, da je on sada od jedanput, nakon toliko vremena došao.

Festi svetoga Vlaha Sedam desetljea od hodocasa bl. Snimio Bozo Gjuki 7. Marija na prijestolju s Djetetom na krilu okruzena je aneoskim glavicama, pod nogama joj istaknut mjesecev srp, simbol neoskrvrnjenoga zacea. Odjevena je u zlatni plast. Majka je preko njegove desne noge polozila ruku, a drugom, u kojoj je vidljiv ljiljan, pridrzava ga s lea. Krist podize desnu ruku na blagoslov, a u lijevoj priljubljenoj uz tijelo drzi kriz. Na zaslovnici: Tijelovska procesija kree iz Gospe. Snimio Ivo Marlais 3. Nakladnik: Gradski zupni ured, Kneza Damjana Jude 1, 20000 Dubrovnik; Glavni i odgovorni urednik: don Stanko Lasi stanko. Urednistvo: Ivo Marlais , Ljiljana Stjepanovi, Berta Kopi, Mirjana Kaznaci, Viktor Lenert, Erzebet ani i Toni Batini. Tisak: Tonimir, Varazdinske Toplice. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Srebrna zvijezda ispod oltara u spilji Roenja u kripti Crkve Kristova roenja u Betlehemu oznacava mjesto za koje se vjeruje da je na njemu blazena Djevica Marija rodila Isusa. Sto je to Rimski martirologij? U najstarije doba krsanstva pocela se cuvati uspomena na one koji su ubijeni radi svoje vjere, a prozvani su mucenici grcki martyr svjedok. Svaka mjesna Crkva imala je svoj svjedokoslovnik - martirologij, to jest popis mucenika, mucenikoslovlje. Ubrzo je osobitu vaznost dobio nadnevak smrti kao njihov dan roenja za Nebo, te im se tada poceo slaviti spomen i to osobito na mjestu ukopa. Kardinal Cesare Baronio je sastavio, a papa Grgur XIII. Tu su onda dodani i ostali blagdani Isusa Krista i njegove Majke. Najnoviji Rimski martirologij objavljen je 2001. Iz tog su izdanja iskljuceni oni svetci i blazenici o kojima nema sigurnih povijesnih podataka. Sadasnji Martirologij sadrzava sedam tisua natuknica. Za svaki dan u godini navodi se blagdan ili spomen koji se taj dan slavi ili moze slaviti. Uz ime svetca nalazi se kratka biljeska koja donosi mjesto smrti, oznaku je li svetac ili blazenik, naslov njegova crkvenog polozaja apostol, crkveni naucitelj, mucenik, misionar, papa, biskup, opat, prezbiter, akon, djevica, redovnik i opisuje njegovu nadarenost i djelo. U Istocnoj Crkvi martirologiju odgovara sinaksar od grckog sinagein skupiti zajedno. U bogosluzju, poglavlje za pojedini dan iz Martirologija citalo se u casoslovu uz prvi cas i to za sljedei dan. Nakon Drugoga vatikanskog sabora prvi je cas ukinut pa navjestanje iz Martirologija vise nije sluzbeno predvieno premda je u brojnim krajevima i crkvama ostao obicaj navijestiti barem Isusovo roenje na Badnjak, kao sto je to ucinjeno u Evanelistaru koji je 1921. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Neka vas Bozino svjetlo obasjava kroz sve dane nove 2011. Veselo se smjeska kad mu ljube noge One sto na krizu bijehu popljuvane , On, zacijelo, znade tlapnju nase djece, Da poljubac majcin lijeci srca rane. U jaslama drzi ruke rasirene Kao da mu dusu zelja mori neka, Kao da bi htio da Ga netko digne, Kao da povratak jos neciji ceka. O, te ruke drage, ruke rasirene, Na zagrljaj sveti svaku dusu sile. Niti jedan cas se sklopit' nisu htjele, Pa ni onda kad su zute, mrtve bile. Nepomican tako lezi kroz dva tjedna, A narodi k Njemu sa svih strana stizu. O, zasto On uvijek nepomican lezi U jaslama, na oltaru i na krizu? U sej vrijeme godista u cetiri dubrovacke inacice Pjesma U sej vrijeme godista jedna je od najpopularnijih i najdugovjecnijih bozinih pjesama, cije se inacice u bozino vrijeme pjevaju od srednjega vijeka do danas uz jezicne prilagodbe po cijeloj Hrvatskoj. Njezin latinski izvornik In hoc anni circulo prema prvom stihu ili Verbum caro factum est prema pripjevu spjevao je nepoznati pjesnik u Njemackoj u XII. I u svijetu postoji mnostvo inacica ove pjesme i to vise od bilo koje druge. Jedva da ikoji europski jezik nema stari prijevod. Na njemacki je prepjevana kao In des Jahres Zirclikeit, a na engleskom je znana pod nazivima In the ending of the year i Now the circling year hath given. Sve poznate hrvatske inacice metricki slijede latinski uzor: kitice se sastoje od po tri sedmerca sa samoglasnickim srokom i pripjeva koji je sedmeracki ili osmeracki. Tako prva tri retka svake kitice paze na suzvucje na kraju stiha, a cetvrti je shvaen kao pripjev. U podlozi je najstarijih hrvatskih inacica vjerojatno ikavsko srednjocakavsko Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Najstariji hrvatski zapis pjesme ocuvan je na glagoljici, ima naslov Pesan na rojstvo Hrstovo, potjece s kraja XIV. U Korculanskom latinicnom zborniku iz XV. Premda je korculanski zapis mjestom nastanka blizu dubrovackome podneblju, zbog njegove cakavstine i ikavice nasuprot stokavstini i ijekavici koje su ve tada prevladavale u Dubrovniku , ne moze se tvrditi da su se bas ti stihovi pjevali na dubrovackom podrucju. No, koliko je ta pjesma do danas rasirena na dubrovackom podrucju, svjedoce dvije cinjenice. Prva je jezikoslovna: ta se pjesma naziva opom imenicom pijèe. Takav tretman cini je jedinstvenom meu svim ostalim pjesmama kojima treba navoditi naslov ili dodatan opis da bi ih se jednoznacno opisalo: kad se rece himna, treba dodati: hrvatska ili svetoga Vlaha, kod svih ostalih pjesama treba navesti pocetni stih, samo je za tu pucku bozinu pjesmu dovoljno rei: pijee. Zato se u nekim zupama Dubrovacke biskupije jos ocuvao obicaj da se, kao i ostale posljednice, pijee tj. Zbog svoje sraslosti s bozinim ugoajem, pijee je postalo i ostaje simbol dubrovackoga bozinog identiteta. Treba napomenuti da ni misal na hrvatskom, koji je oko 1570. No, ako ve tada nije bila, ona je u meuvremenu ocito postala toliko popularna da je uvrstena u izdanje lekcionara u XVIII. Kristina Strkalj-Despot iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje smatra da je najstarija stokavska inacica mlaa od polovine XVI. Pjesma kronoloski opisuje Isusovo roenje i dogaaje koji mu slijede, s time da svaka strofa tematizira neku od poznatih biblijskih slika vezanih uz taj dogaaj roenje, pojava zvijezde repatice, polaganje u jasle, aneoski pjev, objavu roenja pastirima, poklon pastira, obrezanje, poklon triju kraljeva i darove itd. Donosimo usporedni dubrovacki tekst pijea iz XVIII. Note su objavljene u Nasoj Gospi br. Masnim su slovima otisnute razlike u odnosu na danas uvrijezeni tekst. Na dan Bozia pjesan 1841. Pucka bozina pjesma 1921. Betlem u Maloj brai. Snimila Berta Kopi 3. Josip, zastitnik Hrvatske, s malim Isusom u narucju, kako ga je 1902. Nalazi se u dupki istocnoga procelja dubrovacke Katedrale, lijevo od glavnoga ulaza. Pjesna bozina na ponoa 12 1784. Svako sv'jeta12 stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako vr'jemestvorenje U sve sv'jeta godista Uz Bozije smirenje, Sadar ima roenje Mir se sv'jetu navjesta: Svetom Djevom Marijom. Uz Bozije roenje Poroenje Djetia 13 Svetom Djevom Marijom. Oci u Limbu 13 bivahu 9 2 Kad u Limbu slisahu; te glase bivahu Ocipriciste Djevice bijahu Od Od veselja uzigrahu Kad te glase slisahu; slusahu; I nebeske kraljice, Svetom Djevom Marijom. Od veseljacesarice, Andioske uzigrahu Svetom Djevom Marijom. U tamnosti er10 stahu 14 3 A svjetlosti er stahu ne stahu imahu U tamnosti jer roenja Bog vjecnoga Bozjeg' Sinane imahu cekahu A svjetlosti stvorenja Oda svoga Svetom Sina cekahu Bozjeg' Sina cekahu Bozjeg Djevom Marijom. Raa se zje spasenja 15 Svetom Djevom Marijom. Kîm obea Bog dati 15 11 4 Sina obea Bog dati Kîm svoga poslati, Po kreposti visnjega Iz tamnila ustati Sinadjela covjecega Bez svoga poslati, Svetom Djevom Marijom. Iz tamnila ustati Zace sina Bozjega 16 Svetom Djevom Marijom. To zeljahu imati 16 12 5 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati zahodi Djevstvo v'jek ne Ter ga slatkogledati, uzivati BozjegMati er ishodi Bozja Sina Svetom Djevom Marijom. Ter gatim neg izvodi Cudo slatko uzivati Svetom Djevom Marijom. Andio prie s' svjetlosti, 17 14 7 Ter pastirom navijesti, Andio prie s' svjetlosti, Aneo ga stavljase, nebeski, U jasli Privelike radosti Ter past'jerom navijesti, Ter pastirom navijesti, Majka mu se klanjase, Svetom Djevom Marijom. Privelike radosti Prevelike Ter ga slatko ljubljase, 18 Svetom Djevom Marijom. O past'jeri, tecite, 18 15 8 Vaseg' kralja viite O past'jeri, sluzahu, Andjeli mutecite, Pravog'kralja vidite Vaseg' kralja viite Vaseg Boga castite Novu pjesan pojahu, SvetomBoga prosjahu Pravog' Boga castite Pravog Djevom Marijom. Svoju milost castite 19 Svetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 19 16 9 Bozjeg' Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg' Sina iznaose Bozjeg zemljom pogodi; Nebo s' Sina iznaose Svetom Djevom Marijom. Na koljena padose Pravi Covjek ishodi 20 Svetom Djevom Marijom. Slavu visnju10 vidise 20 Ter sevisnju vidise vele ne rascini cudise Slavu Bozanstvo Bogu covjek ucini, Terse se poklonise Er se vele cudise Svetom Djevom Marijom. Bogu se poklonise Ni covjestvo pricini 21 Svetom Djevom Marijom. Kralj u jasli lezase 21 17 11 ZivineBogu visnjemu, Kralj u ga poznase jaslim lezase Slava jasli lezase I suknom poznase Zivine ga ga obvijase Gospodinu nasemu, Sveta Djeva Marija. I covjeku smjernomu Asuknom ga obvijase suknom ga ovijase 22 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze 22 nebesku 18 U ubosku odjeku Krepost kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeku odjeu Svetom Djevom Marijom. Izgled dava covjeku Svetom Djevom Marijom. Na dan Bozia pjesan 8 1841. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako sv'jeta godista U sej vr'jeme stvorenje Uz Bozije roenje Sadar sv'jetu navijesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad te glase bivahu Oci u Limbu slusahu; Od priciste Djevice Od te glase slusahu; Kadveselja uzigrahu I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veseljacesarice, Aneoske uzigrahu 10 SlaveDjeve Marije. U tamnosti er10 stahu A tamnosti er stahu svjetlosti ne imahu U Bozjeg' Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bozjeg' Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, S' svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 S' svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Bogunasemu, Djeva Sina porodi, I covjeku nasemu, Gospodinusvu slomi; avlu silusmjernomu Po Djevici Mariji. I covjeku smjernomu Ter krstjane oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Aneo prie nebeski, 14 4 I past'jerom navijesti, Aneo ga stavljase, prie nebeski, U jasli Privelike se klanjase, I past'jerom navijesti, Majka muradosti Po ga slatko ljubljase, Privelike Mariji. TerDjeviciradosti 15 Po Djevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg' kralja viite O past'jeri, tecite, Aneli mu sluzahu, Pravog' Boga castite Vaseg' kralja viite Novu pjesan pjevahu, S' svetom Djevom Marijom. Pravog' Boga prosjahu U njeg' milostcastite 16 S' Djevice Marije. I usvetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg' Sina iznaose Tad past'jeri poose, U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg' Sina iznaose Nebo i zemlju pogodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sada sv'jeta Svakoima smirenje, U sej vr'jeme stvorenje godista Uz Bozije roenje Sada sv'jetu nav'jesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad te glase bivahu Oci u Limbu slusahu; Od priciste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase slusahu; I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu Andioske esarice, Slave Djevu 10 Mariju. U tamnosti er10 stahu A tamnosti er stahu svjetlosti ne imahu U Boz'jeg Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Boz'jeg Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, S svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 S svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Sina nasemu, Djeva Boguporodi, I covjeku smjernomu Gospodinu nasemu, avlu silu svu slomi; Po Djevici Mariji. I krsane oslobodi Acovjeku smjernomu 14 Po Djevici Mariji. Andio prie nebeski, 14 4 I past'jerom nebeski, Andio prie navijesti, U jasli ga stavljase, Privelike radosti I past'jerom klanjase, Majka mu senavijesti, Po Djevici Mariji. Privelike radosti Ter ga slatko ljubljase, 15 Po Djevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg mu tecite, O past'jeri, sluzahu, Aneli kralja viite Pravog Boga castite Vaseg kralja viite Novu pjesan pjevahu, S njeg' milost prosahu Pravog Boga castite U svetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg Sina iznaose Nebo i zemlju pohodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. Pucka bozina pjesma 8 1921. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar sv'jeta Svako ima smirenje, U sej vr'jeme stvorenje godista Uz Bozije roenje Sadar sv'jetu navijesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bijahu 9 2 Kad te glase bijahu Oci u Limbu slusahu; Od preciste Djevice Od te glase slusahu; Kadveselja uzigrahu I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu Aneoske cesarice, Slave Djevu 10 Mariju. U tamnosti jer10 stahu A tamnosti jer stahu svjetlosti ne imahu U Bozjeg Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bozjeg Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, Svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 Svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Sina nasemu, Djeva Boguporodi, I covjeku smjernomu Gospodinu nasemu, avlu silu svu slomi; Pokrsanesmjernomu I Djevici Mariji. Acovjeku oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Aneo prie nebeski, 14 4 Ter past'jerom navijesti, Aneo ga stavljase, prie nebeski, U jasli Prevelike se klanjase, Ter past'jerom navijesti, Majka muradosti Po ga slatko ljubljase, Prevelike radosti TerDjevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg mu tecite, O past'jeri, sluzahu, Aneli kralja vidite Pravog Boga castite Vaseg kralja vidite Novu pjesan pjevahu, Svetom Djevom Marijom. Pravog milost prosahu U njeg' Boga castite 16 Svetom Djevom Marijom. I u Djevice Marije. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg Sina iznaose Nebo i zemlju pohodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. A suknom ga obvijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici covjeku Izgled davaMariji. Aneoska cesarica 17 Kralj u jaslî lezase 17 Zivine jaslî lezase Kralj u ga poznase A suknom ga ovijase Zivine ga poznase Sveta Djeva Marija. A suknom ga ovijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici covjeku Izgled davaMariji. Andioska esarica Po Djevici Mariji. A suknom ga ovijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici Mariji. Izgled dava covjeku Aneoska cesarica Po Djevici Mariji. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Tere Jezus bi zazvan Poroenje Djetia 24 Svetom Ime spasovno O svet' Djevom Marijom. Samu paklu strahovno Andioske cesarice, Svetom Djevom Marijom. Nova zv'jezda ishodi 25 Sv'jetu biljeg4izvodi Nova zv'jezda ishodi Po kreposti visnjega Da se Jezus porodi Sv'jetu biljeg izvodi Bez djela covjecega Svetom Djevom Marijom. Da se Jezus porodi Zace sina Bozjega Svetom Djevom Marijom. Put Betlema iase 26 Kralja tri ter6voase Put Betlema iase Djeva Sina porodi, Sta, vrh gdje on bivase Kralja tri ter voase avlu silu ugvozdi, Svetom Djevom Marijom. Sta, vrh gdje on bivase A krstjane oslobodi Svetom Djevom Marijom. Kad 27 8 Smjerno se poklonise Kad ga mu sluzahu, Andjeli kralji vidise Dare mu otvorise Smjerno se pojahu, Novu pjesanpoklonise Svetom Djevom Marijom. Dare milost prosjahu Svojumu otvorise Svetom Djevom Marijom. Zlato prida kralj Gaspar 28 10 A Melkior mire dar Zlato pridane rascini kralj Gaspar Bozanstvo Baldasar Ter tamjana A se covjek ucini, ErMelkior mire dar Svetom Djevom Marijom. Ter tamjana 29 Ni covjestvoBaldasar pricini Marijom. Mra kaze covika, 29 11 Zlato kralja velika, Mra Bogu visnjemu, Slavakaze covika, Tamjan Boga od vika Zlato kralja velika, Gospodinu nasemu, Svetom Djevom Marijom. Tamjan Boga od vika I covjeku smjernomu Svetom Djevom Marijom. Na dan Bozia pjesan 19 1841. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej vr'jemeoni dan godista Krvim polit Bi Sin sv'jetu navijesta: Mir se Bozji obrezan Prid Djevicom Marijom. Krvim polit oni dan Poroenje Djetia Prid Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej polit onigodista vr'jeme dan Krvi Bi Sin sv'jetu nav'jesta: Mir se Bozji obrezan Pred Djevicom Marijom. Krvi polit oni dan Poroenje Djetia Pred Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Pucka bozina pjesma 19 1921. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej vr'jeme godista Krvlju polit oni dan Bi Sin sv'jetu navijesta: Mir se Bozji obrezan Pred Djevicom Marijom. Krvlju polit oni dan Poroenje Djetia Pred Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute skazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu skazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Prida nj kadar doose 23 6 Zlatne krune skidose Prida nj sepadose U pono' kadar doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompogodi; Prid i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Prid prida kralj Gaspar Od Djevice Marije. Ter tamjana Baldasar 25 Prid kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 vika od Svetom Djevomprimi Djeti dare kàd Marijom. Da bi Boga ljubili Aneoska cesarica I Djevicu Mariju. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute kazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu kazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Preda nj kada doose 23 6 Zlatne krune skidose Preda nj sepadose U pono'kada doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompohodi; Pred i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Pred prida kralj Gaspar Od Djevice Marije. Ter tamjana Baldasar 25 Pred kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 vika od S svetom Djevom Marijom. Djeti dare kad primi 26 Milost kraljem7udili DjetiBoga kad primi dare ljubili Zv'jezda istece Danica Da bi Milost kraljem udili Kad porodi Djevica, I Djevicu Mariju. Da bi Boga ljubili Andioska esarica I Djevicu Mariju. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute kazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu kazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Preda nj kada doose 23 6 Zlatne krune skidose Preda nj sepadose U pono'kada doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompohodi; Pred i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Pred preda Marije. Od Djevice kralj Gaspar ZlatoDjevicom Marijom. Ter tamjana Baldasar 25 Pred kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 v'jeka od Svetom Djevomprimi Djeti dare kad Marijom. Da bi Boga ljubili Aneoska cesarica I Djevicu Mariju. A krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. Na dan Bozia pjesan 1841. Sin' Boziji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Ter krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. Pijee Pucka bozina pjesma 1890. Sv'jem nam bilo na spasenje! Sin' Boziji, budi hvaljen Sin' Boziji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Po sve v'jeke v'jeka. A krsane oslobodi A krsane oslobodi Sveta Djeva Marija. Stariji su ovo vrijeme gledali Sveta bilo Marija. Aneli mu sluzahu, bi trcali mu snijegom igrali Kad bi ozebli, tada Novu pjesan pjevahu, Novu pjesan pjevahu, natrag u komin, da se malo ugriju i da igru ubrzo ponove. I u Djevice Marije. Djetetu je bilo tesko rastaviti se od sudrugova i igre, ali jezemlju pohodi; jer je Nebo i pozurilo kui, Nebo i zemlju pohodi; bilo i Covjekcekati drugi poziv. Bog i Covjek ishodi opasno ishodi Bog Od Djevice Marije. OdNekoliko dana prije Bozia trebalo je usjei badnjak. Iscekivanje Novoroenceta 7 Zv'jezda istece Danica Kad porodi Djevica, Aneoska cesarica Sveta Djeva Marija. Obicno bi ga se postavljalo pred vrata, da ga prolaznici i posjetitelji mogu vidjeti i s drugima usporeivati. Pricalo se je ciji je najvei i najljepsi, kao sto se kod klanja svinja pronosilo cija je bila najteza. Trebalo je takoer svakome obiteljskom clanu nabaviti nesto novo kao bozini dar, o cemu bi se roditelji dugo dogovarali. Kad bi se na Badnjak dijelili darovi, djeca su znatizeljno gledala na tue darove i mislila kako je njegov dar manji, neznatniji. Ipak su na koncu svi bili zadovoljni. Proslava Bozia pocinjala je na Badnji dan uvecer. Kad bi se 7 ukuani sabrali u kominu,7 otac bi unio svi Zv'jezda istece Danica nazocne: Zv'jezda istece Danica vam badnjak i pozdravio ,,Dobra vecer! Sretno Kad porodi Isusovo! Nakon povratka, otac bi cestitao Bozi i sjeli bi za posnu vecer obicno bakalar tako zapocinjui blagdan Bozia. Poslije su se pohaali susjedi radi cestitanja, zapocinjalo bi pjevanje, nekada i pucanje, i to je bila priprema, bdjenje za pononicu. Ni oni nisu isli spavati, a ako bi koje dijete zaspalo, budili su ga za pononicu koja se po davnasnjem obicaju slavila u cetiri sata ujutro, a pohaalo ju sve sto je moglo hodati. Osjeala su se kao u raju, pa im je bilo zao da je to odusevljenje prebrzo prestalo. Sva su se djeca nastojala probiti do jaslica i kad su uspjela nai Maloga Isusa na slami bila su tako odusevljena prizorom da se nisu dala otrgnuti. Cesto su ih roditelji morali odvlaciti pa je bilo suza i glasnoga placa jer su htjeli neizostavno i Maloga Isusa sobom ponijeti. Ueko bi ga tri-cetiri dana prije Badnjega dana da ga slucajno ne bi iznenadilo grubo vrijeme. Biro je lijepo, sesno stablo i onoliko veliko da ga moze sam na vratu doma donijet. To je bilo deblo dva-tri metra dugacko. Nije ga se smjelo pilom prepilit nego junacki ekirom obalit i ponosno na ramenu doma donijeti. Badnjak je bio ponos domaina i kue pa se njemu poklanjala velika paznja. Uz badnjak su se pripremale i veselice. To su dubove cjepanice ili oblice koje su se nalagale na ognjistu uz badnjak, a bilo hi je onoliko koliko je bilo muskijeh glava u kui ili u zajednici. Badnjak se stavjo na ognjiste na Badnji dan predvecer, tako da je debji kraj bio prislonjen uz oganj i polako bi dogorijevo kroz bozino vrijeme. Veselice bi se poslozile uz badnjak, a izmeu njih badnjak bi se zakitio grancicama lovorike, masline i prutom loze. Badnjak nikako nije mogo bit od grane, nego jedino od debla koje je uspravno raslo. Kad bi badnjak izgorio, pokupilo bi se malo ugljena od njega i to bi se cuvalo u kui kano blagoslov. Tridesetih godina dvadesetoga stoljea nastupile su velike promjene. Trebalo je odgovoriti novom vremenu, badnjak se promijenio. Badnjak se vise nije cijepo pa se naglo smanjio. Posto je onoliki koliki je mogo stat u loziste od spahera. Umjesto na otvorenu vatru, stavjo bi se na spaher gdje bi stojo do blagoslova koje bi uslijedilo iza Vodokrsa. Nalozio bi se kad proe sveenik s blagoslovom. Svi obicaji su se i dalje obavljali na isti nacin. Osim na Staru godinu, obnova badnjaka se obavljala i uoci Vodokrsa, ali taj obicaj je ve davno prestao. Za obnovu badnjaka pripremale su se nove veselice jer bi prethodne izgorjele. Drvo badnjaka u staro je doba bio znak moi domaina, ponos njega i njegove kue zajednice. Badnjak bi dogorijevo gotovo cijelo bozino vrijeme i zivo bi ga obiljezio. U nova doba posto je tek puki simbol. Ivana, Mladenci Nevina djecica i Stara godina, takoer su krcati bozinim dogaanjem koje prate osobiti pucki obicaji, na primjer blagoslov vina na Ivanjdan, sibanje djece na Nevinu djecicu, kolendavanje tj. Pero Baule Gornji tekst je drugo poglavlje iz dum Ivove knjige Sveenik maticni broj St. Budui da je on u Cilipima zivio do 1930. U Cilipima se pijee U sej vrijeme godista tradicionalno pjevalo prije polnoke u cijelosti svih 30 kitica. Tek je nedavno uvedeno da se ono lomi i pjeva u tri dijela tijekom polnoke. Napomene Borovi Vjecno su zeleni k'o da je proljee! Ispili su boju svjezih morskih trava. Uz brijeg se penju, otkud mjesec dolijee, Poneki na hridi sunca se i spava. Iz njihova rebra lae se raaju, A mreze se bojom ponose od kore. O, zar se igdje ptice slae svaaju Nego na tebi, crni nas bore? Na Bozi se sutke do sela dovuku... Stari se k'o badnjaci uz zeravu griju, A mladi se u srebro i zvijezde obuku I s djecom se radosno nad jaslama smiju. Rajmund Kupareo Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Njih predstavljaju mudraci koji su dosli s istoka da se poklone zidovskom kralju usp. Evanelist Matej koji izvjesuje o tome dogaaju istice kako su dosli do Jeruzalema slijedei zvijezdu, koju su ugledali netom sto se pojavila na nebu i koju su tumacili kao znak roenja kralja kojeg su proroci navijestili, to jest Mesije. Stigavsi, meutim, u Jeruzalem, mudraci su trebali upute sveenika i pismoznanaca kako bi doznali tocno mjesto kamo se trebaju uputiti, to jest Betlehem, Davidov grad usp. Matej 2, 5-6; Mihej 5, 1. Zvijezda i Sveto pismo bili su dva svjetla koja su vodila mudrace, u kojima vidimo primjere istinskih trazitelja istine. Oni su bili mudraci koji su proucavali zvijezde i poznavali povijest narodâ. Bili su uceni ljudi u sirem smislu. Promatrali su svemir smatrajui ga gotovo velikom knjigom punom znakova i Bozjih poruka za covjeka. Steceno znanje, stoga, nisu smatrali svrhom samome sebi, nego su bili spremni uzdii svoj pogled dalje, prema bozanskim otkrivenjima i pozivima. Nisu se, naime, stidjeli traziti upute od zidovskih vjerskih poglavara. Mudraci meutim slusaju prorostva i prihvaaju ih; i, tek sto se ponovno zaputise k Betlehemu, iznova ugledase zvijezdu, gotovo kao potvrdu savrsenog sklada izmeu covjekova trazenja i Bozje istine, sklada koji ispuni radosu srca tih istinskih mudraca usp. Mogli su ostati razocarani, stovise, sablaznjeni. Meutim, kao pravi mudraci, otvoreni su otajstvu koje se ocituje na iznenaujui nacin; i sa svojim simbolicnim darovima pokazuju da prepoznaju u Isusu Kralja i Bozjeg Sina. Upravo se u toj gesti ispunjavaju mesijanska prorostva koja navijestaju da e se svi narodi pokloniti Bogu Izraela. Bilo bi nesto sasvim prirodno da su se vratili u Jeruzalem, u Herodovu palacu i hram, kako bi i druge upoznali sa svojim otkriem. Meutim, mudraci, koji su izabrali za svoga vladara Djetesce, cuvali su to otkrie u tajnosti, po uzoru na Mariju, ili bolje, na samoga Boga i, kao sto se pojavise, tako i nestadose u tisini, zadovoljni, ali takoer promijenjeni susretom s Istinom. Otkrili su novo lice Boga, novo kraljevstvo: kraljevstvo ljubavi. Neka nam Djevica Marija, uzor prave mudrosti, pomogne da budemo istinski trazitelji istine o Bogu i da budemo kadri zivjeti uvijek duboki sklad izmeu vjere i razuma, znanosti i objave. Savjeti svetih mudraca Recite nam vi kojima je srce neobicna postala zvijezda: Kako razbiti dane sto se usancise u mjesece, a mjeseci u dugih godina gnijezda? Kako izii iz zacarana kruga i prevariti vrijeme sto nam oci pijeskom straha zasu? Nadom, samo nadom! Karavana nije duga, mozete je prijei u laganu kasu. Recite nam vi, koji ste ipak bili ljudi i na cas u uspjeh svog puta kolebali: Kako ocaje odalecit' iz grudi sto na nas su od mladosti vrebali? Kako srce nadi, a nadu drugima predati? U zvjezdano nebo gledati, samo gledati! Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Na ovoj su zemlji tri glavna praga ljudskoga zivota: roenje, vjencanje i umiranje. Ovdje govorimo o zenidbi, o cilju i smislu zenidbene zajednice. Zâruke, vjèridba, pròsidba ili pstenovnje jest dogovor, obeanje, javno iskazana namjera da e se mladi i djevojka uzeti. Simbolizira ga mladieva predaja zarucnickoga prstena djevojci. Vjrenk ili zàrucnk: mladi koji je dao vjeru djevojci da e je uzeti za zenu, isprosio njezinu ruku. Vjrenica ili zàrucnica: djevojka koja je pod vjerom, vjerena, zarucena, obeana za udaju. Vjérnost: svojstvo onoga koji je vjeran, privrzen, odan: Bog prema covjeku u odrzavanju obeanja; vjernik prema Bogu; katolik prema Papi; bracni drugovi jedno drugomu. Znik, mladòzenja ili uvèglija: covjek koji se zeni. Nèvjesta ili mlâda: djevojka na dan vjencanja i prvo vrijeme nakon toga. Mldnci: mladozenja i mladenka, upravo vjencani par. Zèna: ljudska osoba kojoj je organizam prikladan da zanese, nosi, rodi i doji dijete: mlada, dobra, slobodna, vjerna, lijepa, pobozna. Hrvatska rijec brâk dolazi od staroslavenskoga glagola brati uzimati. Bracni pojmovi Snimio Darko Orlovi. Brak je od 1946. Do tada se rabila rijec zenidba. Sada je zenidba u kanonskom pravu isto sto i brak, zajednicki zivot muza i zene koji su se pred Bogom uzeli, zakleli i zive svoje zajednistvo kao sakrament. No, zenidba se u svakodnevnom govoru svela na sadrzaj slican vjencanju ili udaji, tj. Mi ne biramo ni oca ni majku. Ni roditelji ne biraju nijedno dijete. Samo Bog bira svoju majku da se Sin Bozji zacne po Duhu Svetom i rodi u vremenu od Djevice Marije. Ali mladi bira djevojku za suprugu, djevojka bira mladia za supruga, izmeu milijuna, i dogodi se, i to ne rijetko, da se radikalno raziu sa svim posljedicama raspada obitelji, nezadovoljstva do ocaja. Zákonit znaci po zakonu drzave ili Crkve. Za crkveno vjencanje donose se svi civilni dokumenti. I neka svi podatci u civilnim i crkvenim ispravama budu ujednaceni: ime, prezime, roditelji, datum i mjesto roenja itd. Sredi to sada, o svadbi, a ne o svai za zemlju! Zènidba je zakonom priznata trajna i iskljuciva veza meu supruznicima; zdruzenje muskarca i zene u svrhu osnutka obitelji; vjencanstvo, bracna zajednica. U krsanstvu je ona i sakrament, sveto otajstvo meu vjernicima. Sljedee, uze, znacenje zenidbe je sam cin koji se obavlja pri stupanju u brak, tj. Udati se znaci dti se u neku kuu, obitelj, i to svojevoljno, bezuvjetno, iz ljubavi prema izabranom muskarcu, uz uzajamna prava i obveze koje se polazu prisegom pred oltarom: Tako mi Bog pomogao... Iskljucivo uzajamno právo na tijelo supruznika; uzajamna bveza da obitavaju obiteljski zajedno, da se uzajamno postuju, da djecu raaju i odgajaju. U sakramentnom braku postoji pravo na prirodni uzitak, ali i duznost na prirodni zadatak. Nije Bog stvorio uzitak bez zadatka. Svaki bracni cin treba biti otvoren Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. I svako zaceto cedo ima pravo na zivot, pocetno biti roeno, a zatim dolicno odgojeno. Roditelji smrtno grijese kada dijete, iz bilo kojega razloga, hotimicno pobacuju. I svi oni koji u tome sudjeluju. I taj pobacaj nije samo kad je trbuh ve narastao, nego kad se raznim tabletama ili drugim nacinima plod utrobni istjeruje, pomee, kad mu se ne dopusta da se ugnijezdi i razvija ili kad, izmeu zacea i roenja, bilo koji zahvat neroeno ljudsko bie nasilno ili neprirodno izbacuje iz trudnice. Pravi vjernici postuju zakon raanja i odgoja djece! Ne pobacuje se ni hendikepirano zaceto cedo. Kada se dogodi da se dijete u 3. Kad se covjek odijeli od Boga i Bozjega zakona, nema zla u koje ne e srljati. Crkva drzi i naucava da je normalno i moralno u braku ono sto je po naravi ureeno, kao naravni bracni cin, naravno zacee, naravno nosenje, naravno raanje, naravno dojenje. Sto majka dijete dulje doji, to je dijete normalnije i pameu zdravije. Sve sto je izvan naravnoga zakona, prirodnoga, nije ni normalno ni moralno, ni naravno ni prirodno. Vjencánje: vijenac od ruza na glavi zarucnice na dan njezine udaje. Vjencanje pred oltarom, s rukom na krizu ili na evanelju. Ima i posebnih osoba i predmeta prozvanih po tom vijencu: vjencani kum, vjencana haljina. To je vjencanje posebna nagrada za njih dvoje vjencanika, ali vise od nagrade, to je njihov novi zadatak. U mladenke je na glavi vijenac, ali e od sada njih dvoje vjrenka biti supruznici i s novim potomcima koji dou od njih biti u obiteljskom vijencu, u krugu uzajamne vjencane ljubavi. To simbolizira i vjencani pstn, zatvoreni krug, iz kojega i u kojem ne smije biti preljuba, prijevare, nevjernosti. Djelitelji sakramenta zenidbe jesu oni koji sklapaju zenidbu; sveenik na vjencanju ima ulogu svjedoka, on samo asistira pristanku supruznika i daje im blagoslov u ime Crkve. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Pìrnci su sudionici veselja koji docekuju svatove u nevjestinu domu, a prìstase pirnici sto dou nepozvani. Za sretan brak i bracni zivot glavni je uvjet: cisti do braka, vjerni do groba! Brak sklopljen u Crkvi za krstenike je sakrament otajstvo, svetinja, prisega , u kojem zenik i nevjesta ugovaraju, obeaju i pristaju zivjeti kao supruznici dijelei skladnosti i protivnosti, zdravlje i bolesti, uspjehe i neuspjehe. On je i izvor i sredstvo svetosti supruznika i krsanskih obitelji. Stoga taj sakrament, zbog odraza na drustvo i Crkvu, ima najvise clanaka u crkvenom Zakoniku: cak 111 kanoni: 1055-1165. Na studiju teologije poseban je predmet: Zenidbeno pravo. Svi drugi sakramenti imaju znatno manje odredaba: krstenje 30; potvrda 18; Euharistija 62; pokora 39; bolesnicko pomazanje 10; sveti red 47. Zenidba mijenja personalni status. Osobno stanje jesu norme, koje ureuju pravnu i poslovnu sposobnost osobe. Po mnogim zakonodavstvima u to ulazi i zenidbeno i uope obiteljsko pravo, a po nekima i nasljedno pravo. Zenidbom se otvara stranica obiteljskoga stanja, a zenidbeni status, kao i roditeljski, namee niz obveza. Brak sklopljen izmeu nekrstenika nije sakrament, ali u pravilu je i on nerazrjesiv. Ulazak u brak u skladu je s covjekovom naravi, predstavlja ostvarenje ljudske zudnje da se ne bude sam, nego nadopunjen sebi bliskim i ravnopravnim biem, s kojim se zivi u tjelesnom i duhovnom zajednistvu, dobru i zlu, smijehu i suzi, imanju i nemanju, udi i strasti. Ta i takva covjekova narav ujedno je i prvi izvor prava. Naravni zakon je udionistvo razumna stvorenja u vjecnom zakonu, svim biima otiskuje odreene sklonosti prema njihovim cinima i svrhama; svjetlo razuma kojim spoznajemo sto moramo ciniti, a cega se kloniti. To svjetlo i taj zakon Bog je dao covjeku kad ga je stvorio. Sveopi je i nepromjenljiv. Obuhvaa najopenitije zapovijedi koje su svima poznate i zakljucke bliske nacelima. Urezan je u ljudsku narav da bi covjek, razmisljajui, primijetio kako Bog zeli da se djeluje u ovome svijetu. Odreuje sto je pravilno ili pogrjesno na osnovi ope covjecnosti koju dijele sva ljudska bia, uocavajui svrhe koje dijelimo sa svim zivim stvorenjima ocuvanje vlastitoga bia , sa zivotinjama razmnozavanje i podizanje potomstva i s drugim ljudima spoznavanje istine o Bogu i zivljenje u ljudskom drustvu. Ureuje sve za cim covjek tezi po svojoj naravi. Govorimo o dvije temeljne ljudske i vjerske znacajke braka i bracnoga zivota. To su jednobracnost i nerazrjesivost. Do smrti jednoga od bracnih drugova. U takvu slucaju moze se muz zeniti ili zena udati, cak i vise puta, ovisno o smrti supruznika. Krsanska vjera uci da nije muskarac vrjedniji da bi mogao istodobno imati vise zena, a isto tako ni zena da bi imala vise muskaraca. Nego: jedan prema jedan. Zato su ljubavnici, prileznici, neobveznici... Zenidbenom vezom, a onda i posteljom, povezuje se i spaja samo dvoje. Ta jedincatost obuhvaa zenidbenu ljubav, meusobno usklaivanje, povjerljivost i dijeljenje citava zivota. Sakramenti krstenja, krizme i svetoga reda primaju se samo jednom u zivotu. I sakrament zenidbe obicno se prima samo jednom u zivotu. Sakramenti ispovijedi, pricesti i bolesnickoga pomazanja primaju se vise puta u zivotu. Brak je Bozja ustanova. Bog je na pocetku svijeta stvorio covjekovo tijelo iz propadljiva praha zemljanoga i udahnuo mu besmrtnu dusu. Kad je Bog stvorio prvoga covjeka, onda je rekao: Nije dobro da je covjek sam, nacinit u mu druzicu, koja e biti njemu slicna i ravna po naravi i dostojanstvu, a razlicita po tjelesnom ustroju i dusevnoj strukturi. Bog je ustanovio zenidbu u zemaljskom raju kad je blagoslovio prve ljude: Plodite se i mnozite i napunite zemlju, i sebi je podlozite Postanak 2, 28. Sam je, dakle, Bog i stvorio i zarucio i vjencao prvi bracni par i odredio im zadau. I sve ugradio u ljudsku narav kao zakon, pravilo. Po dusi je covjek Bozja slika i prilika, to jest po razumu i slobodnoj volji. Po tim dvjema kvalitetama covjek je odgovoran pred Bogom i pred drugima. Bog je covjeku dao 10 prstiju na rukama, 10 prstiju na nogama, 10 tjelesnih sustava: zivcani, misini, kostani, krvni, disni, reproduktivni, kozni, probavni, s unutarnjim i vanjskim izlucivanjem, mokrani. Eto ih svega deset! Zna ih svako dijete u prvom razredu osnovne. Zivotinje nemaju ni razuma ni slobodne volje, ni zapovijedi, ni odgovornosti. One imaju prirodne nagone ili porive. Cetiri su temeljna nagona i u zivotinja i u ljudi: 1. S obzirom na razmnozavanje u neslobodne zivotinje nema ni pobacaja ni demografskih problema, prirodni red. A u slobodna i moralna covjeka ima i pobacaja i tzv. Toliko je svakovrsni bludni grijeh preplavio zemlju da mu se svijet u praksi i zakonima prilagoava, ne prizna ga grijehom, hvali ga i ponosi se njime. To je kao da se netko hvali zaraznom bolesu! Covjek se procjenjuje koliko se svjesno i savjesno ravna po Bozjem zakonu, i koliko moze kontrolirati nagon. Tako na kraju kaze da ne moze zivjeti bez grijeha! Bog je ljude stavio na kusnju. Nisu Bogu okrenuli lice nego lea, njegovu zapovijed prezreli. Zeni je kazna u odnosu na muza i u bolnu raanju i odgajanju djece, i kad nije shvaena i voljena. Bog je stvorio jednoga Adama i jednu Evu. Bog nije stvorio samo jedno bie musko i jedno bie zensko, nego on covjecanstvo stalno uzdrzava na bracnom nacelu: jedan muskarac jedna zena. Zato je u svijetu po Bozjem planu i racunu otprilike toliko muskih, koliko zenskih. Covjecanstvo se tako mnozi da to ne ovisi cak ni o muskarcu i zeni. Kad bi to ovisilo o njima, onda bi ravnoteza bila posve poremeena. Tako novine donose da u Indiji ima na desetke milijuna muskih vise, u Kini jos vise, jer je uvedena mogunost da roditelji mogu doznati docekuju li musko ili zensko i mogu pobaciti koje hoe, jer po drzavnom zakonu ne smiju imati vise od jednoga ili dvoje. Bog nikomu nije dao da u obitelji odlucuje hoe li roditi musko ili zensko. Pa se dogodi da bude pet zenskih, nijedan djecak. Ili pet muskia, nijedna curica. Ali u selu ima po prilici jednak broj muskih i zenskih u rasponu od nekoliko godina. U zupi je taj broj jos izjednaceniji, u narodu jos vise, a u svijetu pogotovo. Tu ravnotezu remete ratovi u kojima veinom ginu muskarci, ali nakon rata openito je primijeeno da se vise muskaraca raa, da se nadoknadi ratni gubitak. Sto mislis ravna li svime time Stvoritelj ili tzv. Bog je i tebe stvorio da ti dâ suprotno bie. Jesi li naisao na pravu, na pravoga? Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Prvi Isusov nastup nakon krstenja i kusnje bijase nazocnost na jednoj seoskoj svadbi na kojoj je ponestalo vina. Na svadbi je bila i Isusova Majka i nekoliko Isusovih ucenika. Marija je primijetila da nema vina, rekla je Isusu i ocijenila da bi se Isus mogao snai. Zato je preporucila slugama da ucine sto im Isus kaze. Blagoslovio vodu, nalozio da se nosi kunomu domainu Ivan 2, 1-11. Isus je donio najvei dar 600 litara , nasu vodu pretvara u vino, kao sto i nase vino pretvara u svoju presvetu Krv. Isus je ucinio svoje prvo javno cudo, na zagovor majke Marije, u Kani. Blago onomu tko moze pozvati Isusa na svoju svadbu. Tuzna je kua koja ne moze pozvati Isusa na svadbu. Ima jedna narodna blagoslovna molitva za jelo: ,,Doi, Isuse, i gostom nam budi, blagoslovi sve sto ovaj stol nudi! Neka ti budu iskrena misao kad god je zboris. I ne zalijei se u tanjur dok je ne izmolite svi zajedno. Isus cesto rabi sliku svadbene radosti da opise kraljevstvo nebesko Matej 22, 1-14; Luka 14, 15-24. Budui da je brak zenidba i udaja Bozji plan i Bozja volja, onda je ne samo korisno nego i nuzno ukljuciti se iskrenom molitvom u taj Bozji program. Moli Boga da te svojim putovima dovede pred tvoju zivotnu druzicu ili nju k tebi. Zapamti: Dijete je Bozji dar, a ne Bozji dug. Nije ti Bog duzan dati dijete. Stoga je molitva bitna sastojnica zenidbe, raanja i odgajanja djece. A Bog uslisava nase molitve na cetiri nacina, odgovarajui: Da kad je po njegovoj volji! Ne kad je protiv njegove volje! Cekaj dok bude njegova volja. Ako ispunis uvjete, zavjete dat e ti po svojoj svetoj volji. S obzirom na zacee, ti se o tome nista ne pitas. Zacnes, ne znas ni da si zacela, pogotovo muz ne zna. Ne znas je li zaceto jedno ili dvoje? Je li musko ili zensko? Ne znas hoes li normalno roditi ili spontano pobaciti. Ne pitas se ni o plodu utrobe svoje, a da se pitas o svome zenidbenom drugu? A otprilike je 20% brakova neplodnih. Mozda je u tebi razlog, a ne u njoj. Ovisi i o drogama, zlim pokusima, ve ucinjenu pobacaju. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kazu da najvise ovisi o neodrzavanju higijene kod prvih spolnih odnosa, da je to najcesi uzrok kasnije neplodnosti, zbog prenosenja gljivica, bakterija... A sve se to dogaa u nasem katolickom narodu! Dijete se raa organski posve kompletno sa svih 10 tjelesnih sustava odnosno sa 6. Stoga mala moli kako mama moli. Mali psuje kako tata psuje. Mali krade kako tata krade, mala laze kako mama laze. Famozna ovca Dolly, skinuta s aparata 2003. Svako dijete pocinje svoj vlastiti zivot od svoje prve minute, a ne s 27 ili 34 godine svoje majke. Ima nemali broj bracnih partnera koji nemaju djeteta pa se odluce na uzimanje tuega djeteta kao svoga posvoje, posine, pokere. Pa kada se tako pokazu velikodusnima, onda im ponekada Bog daruje vlastito dijete, i vise njih. Iskrena ocinska i majcinska ljubav zna ii iznad veza tijela i krvi i prihvatiti djecu drugih obitelji pruzajui im ono sto je potrebno za zivot i puni razvoj. Ako ne mozete imati djece, a zapne s papirologijom za posvajanje udomi! Ionako e svako dijete jednom otii od tebe, nisi njegov vlasnik, a udomiteljstvom mozes sada omoguiti djetetu bolje uvjete rasta i vise ljubavi i odgoja nego u domu. Isus je jednom recenicom obuhvatio obje zenidbene istine: Prva: ,,Stvoritelj od pocetka musko i zensko stvori ih i rece: Stoga e covjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju zenu; i dvoje njih bit e jedno tijelo. Tako vise nisu dvoje, nego jedno tijelo. Valjano sklopljen i izvrsen brak nerazrjesiv je, nerazvediv, svojstvena mu je nepovrjediva cvrstoa. Izvrsen, znaci dogodio se bracni cin. Valjana i dovrsena zenidba ne moze se razrijesiti nikojom ljudskom silom. Valja razlikovati: rastavu, razvod i nistavost braka. Rastava je razdvajanje muza i zene od stola i postelje separatio tori et mensae , ali ne s nakanom prevjencanja. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Na primjer, jedno pocini preljub i nastane u obitelji zivi nered. Sto e druga nevina strana? Tesko je odrzati brak kad nestane ljubavi, a gotovo nemogue kad nestane postovanja. U takvim slucajevima nekada moze biti bolje da svatko poe u svoj kut ringa, na svoju stranu, dok se ne smiri i shvati: ipak mi je bolje bilo dok smo bili sretni; idemo poi ponovno. Tako je ovo razdruzivanje supruznika bez formalnog razvrgnua zenidbene veze mogue rjesenje nepodnosljiva bracnog odnosa. Dakle, rastava sama po sebi nije grijeh nego moze biti razborit, pravedan i miroljubiv cin, sve dok joj nakana nije postii tjelesno jedinstvo s treom osobom. Razvod je razvrgavanje zakonite veze na graanskom sudu divortium. Sudbeno ponistenje valjane zenidbe. Bracni par postaje slobodan za drugu civilnu zenidbu. To se ne moze ni na koji nacin odnositi ili primijeniti na Bozji i crkveni zakon nerazrjesivosti izvrsena braka. U Crkvi nema razrjesenja, razvrgnua, razvoda, ponistenja braka. Civilni zakon kako vjencava, tako razvjencava i prevjencava. Crkva kako vjencava, tako ne razvjencava. Tako na primjer vjencas se u Pravoslavnoj Crkvi, valjano, i onda to razvrgnes, bas razvedes, a ne samo rastavis, prema pravoslavnim zakonima preljub, muz nestao u ratu, ali nije dokazano da je umro, zena u umobolnici 12 je takvih slucajeva , Katolicka Crkva ne prizna takvo razvjencanje, pa takve razvjencane ne moze ni vjencati. Ima u Hrvatskoj gradova gdje je vise od 40% brakova razvedenih, razvjencanih i prevjencanih, civilno. U nekim zapadnim zemljama jos vise. Crkva dakle pozna rastavu od stola i postelje, a ne pozna razvod, rastavu braka po graanskim kriterijima. Katolicka Crkva nema ovlast razrijesiti zenidbu izmeu krstenih osoba, koja je valjano sklopljena i u kojoj je obavljen bracni cin. Ali postoje neki slucajevi, tako rijetki da su prave iznimke sto potvruju pravilo, u kojima se moze razrijesiti brak ako oba bracna druga nisu krsani. Odluka o takvim slucajevima u cijeloj Crkvi pridrzana je iskljucivo Papi. Pavlovska povlastica privilegium paulinum: Prva Korinanima 7, 10-15 : Zenidba sklopljena izmeu dvoje nekrstenih razrjesuje se pavlovskom povlasticom u korist vjere stranke koja je primila krstenje, samim cinom kojim ta stranka sklopi novu zenidbu, ako se nekrstena stranka rastala kanon 1143,1. Smatra se da se nekrstena stranka rastala ako ne zeli s krstenom strankom zajedno zivjeti ili ne zeli zajedno zivjeti u miru bez vrijeanja Stvoritelja, osim ako joj ta posto se krstila nije dala opravdan razlog da se rastavi kanon 1143,2. Dakle oboje nekrsteno, te se jedno krsti, a drugo ne pristaje na zajednicki zivot. Krsanska vjera favor fidei, tj. Upravo to predlaze Vladimir Brodnjak u Razlikovnome rjecniku srpskoga i hrvatskog jezika Zagreb, 1991. Petrovska povlastica privilegium petrinum odnosi se na sve druge slucajeve. Na primjer, neizvrsenu zenidbu izmeu krstenih ili izmeu krstene i nekrstene stranke moze, zbog opravdana razloga, razrijesiti rimski prvosveenik na molbu obiju stranaka ili samo jedne od njih, makar druga stranka bila protivna kanon 1142. Ili: kad se nekrsteni, koji ima vise zena, krsti, moze zadrzati jednu od njih, otpustivsi ostale kanon 1148,1. Meutim, Crkva pozna nistavost zenidbe. To jest slucaj da je zenidba od samoga pocetka nistava, nevaljana, bezvrijedna, pa je u posebnom sudbenom postupku Crkva takvom samo proglasava. Na primjer zbog raznih zapreka koje zenidbu cine nevaljanom Zakonik kanonskoga prava nabraja ih vise: nedostatak dobi, nemogunost bracnoga cina, ve valjana zenidba, nekrstena osoba, sveti red, svecani dozivotni zavjet cistoe, otmica, brakoubojstvo, krvno srodstvo u izravnoj liniji, svojbina, javno udoree, vjencanje pred nezakonitim sveenikom, zatajenje psihicke bolesti i slicno. Zasto Crkva naucava nerazrjesivost braka? Zato sto je zenidba savez muske i zenske osobe pred Bogom da e zivjeti u zajednistvu koje je po svojoj naravi usmjereno: na dobro supruznika meusobna ljubav, pomo i usavrsavanje, zadovoljenje nagona u sluzbi zivota ; na raanje djece i na odgajanje djece. To je troje smisao zenidbe. Vjecnost ti ovisi o vremenu. Drugi zivot o ovome zivotu. Kad polazis u rat, moli se jedanput. Kad ides na more, moli se dvaput. Kad se zenis, moli se triput. Blago onom tko tako cini jer o tvome bracnom drugu ovisi veinom i tvoja zivotna srea. Nikola Buljan, Katolicka djevojka i katolicka majka, Zagreb, 1938. Ako je dijete zaceto, duzan si ga priznati i za njega plaati uzdrzavanje do djetetove Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Civilni zakoni su to danas dobro razradili. Nije ni potreba ni nuzda da radi jednoga nepromisljena cina sebe i svoga sudionika dozivotno osudis za boravak u istom prostoru, ako vas ne veze nista osim posljedica toga snosaja. Statistike o broju propalih brakova su neumoljive. Vjerojatnost da ete zajedno docekati starost zadnjih se godina drasticno smanjuje. Uspjeti u braku znaci imati velikodusnosti, suosjeanja, dragosti, a ne samo strasti; znati slusati, a ne samo zapovijedati; ljubav nisu samo njezni poljupci i uzitak, ljubav je i vjernost u kusnjama, ljubav je i postojanost u nevoljama. Ako sada ve imas zrna ili gromade sumnje, presijeci cvor. Bolje je sada raskinuti zaruke nego sutra krsiti bracne zavjete i razarati brak. S godinama onaj drugi ne e postati manje osoran, ne e biti manje sklon piu, manje sklon rasipnosti, kocki, laganju. Nemoj danas prigusiti fitilj pa da taj dinamit samo tinja cekajui kad e prasnuti. Grijeh je, pred Bogom i pred ljudima, sklapati brak znajui da se time u nas krug, sto ga simbolizira prsten, kao nas zatvoreni intimni prostor od zlata, unosi nagazna mina pa da ona prasne za koju godinu i razori ti svijet, a djecu iz toga braka ucini prilicno nesigurnima i nesretnima. Nije sramota razvrgnuti zaruke kolika je steta biti nevjeran u braku i njega razoriti. Zenidba je sakrament, svetinja. I ne zivi se samo na dan vjencanja, u veselju svadbe i zanosu medenoga mjeseca nego dok nas smrt ne rastavi. Samo ne bilo s kim. I kod izbora bracnoga druga vrijedi sto krojaci i stolari znaju rei: Tri put mjeri, jednom rezi! Vjernik se na zenidbu sprema i molitvom. Ne ovisi sve o nama i nasim izborima. Zato se treba predati u Bozje ruke. I nastojati uvijek biti razborit i pravedan. Ako je volja Bozja zenidba, onda je volja Bozja i konkretna zarucnica i konkretan zarucnik! Abrahamov sluga Eliezer moli Boga da mu posalje pravu zenu, Rebeku, koja e otii za patrijarhova sina Izaka Postanak 24. I Bog ga je uslisao: ona se javila na bunaru da napoji ne samo njega nego i njegove deve. Sve je to svetopisamski objavljeno i vjernicima dano za pouku i pomo. Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju zenu i svaka neka ima svoga muza. Muz neka vrsi duznost prema zeni, a tako i zena prema muzu. Zena nije gospodar svoga tijela, nego muz, a tako ni muz nije gospodar svoga tijela, nego zena. Ne uskraujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet zdruzite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vase neizdrzljivosti. Ali to velim kao dopustenje, ne kao zapovijed. A htio bih da svi ljudi budu kao i ja; ali svatko ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, onaj onako. Neozenjenima pak i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja. Ako li se ne mogu uzdrzati, neka se zene, udaju. Jer bolje je zeniti se negoli izgarati. A ozenjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: zena neka se od muza ne rastavlja ako se ipak rastavi, neka ostane neudana ili neka se s muzem pomiri i muz neka ne otpusta zene. I zena koja ima muza nevjernika te on privoli stanovati s njome, neka ne otpusta muza. Ta muz nevjernik posveen je zenom i zena nevjernica posveena je bratom. Inace bi djeca vasa bila necista, a ovako sveta su. Jer sto znas, zeno, hoes li spasiti muza? Ili sto znas, muzu, hoes li spasiti zenu? U drugome svatko neka zivi kako mu je Gospodin dodijelio, kako ga je Bog pozvao. Jesi li vezan za zenu? Jesi li slobodan od zene? Ali ako se i ozenis, nisi sagrijesio; i djevica ako se uda, nije sagrijesila. Ali takvi e imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado postedio. Misli li tko da je neprilican prema svojoj djevici kad je prezivotan i s njome mora biti, neka cini sto je nakanio, ne grijesi: neka se uzmu. Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odluci u svom srcu cuvati svoju djevicu dobro cini. Tako, tko se ozeni svojom djevicom, dobro cini, a tko se ne ozeni, bolje cini. Zena je vezana dokle zivi muz njezin. Umre li muz, slobodna je: neka se uda za koga hoe, samo u Gospodinu. Bit e ipak blazenija ostane li onako, po mojem savjetu. Prva Korinanima 7, 1-17. Lakse je stanovati u pustinji, nego sa zenom svadljivom i gnjevljivom. Biblija, Mudre izreke 21, 9. Biblija, Mudre izreke 14, 1 Zenidba neka bude u casti meu svima i postelja neokaljana! Jer bludnicima e i preljubnicima suditi Bog. Biblija, Hebrejima 13, 4 Ako se zelis ozeniti, ozeni se sebi ravnom. Publije Ovidije Nazon 17 Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Jeronim Ne stoji kua na zemlji nego na zeni. Benjamin Franklin Muskarac je u pravilu zadovoljniji ako ima objed na stolu nego ako mu zena govori starogrcki. Samuel Johnson Zenidbom zena postaje slobodna, a muskarac gubi slobodu. Immanuel Kant Zenidbe se sklapaju na nebu, a ostvaruju na zemlji. Moritz Gottlieb Saphir Holofern ima prednost pred drugima, koji nakon zenidbe izgube glavu, a zadrze zenu. Holofern je barem izgubio obje u istom trenutku. Moritz Gottlieb Saphir Zenidba je kao i smrt: rijetko u nju pripremljeni. Niccolò Tommaseo Cednost, a ne dragocjenost zenu resi. Ante Starcevi Upoznaju se tri tjedna, vole se tri mjeseca, svaaju se tri godine, podnose se trideset godina, i djeca iznova. Hippolyte Adolphe Taine Zenidba je dugi razgovor prosaran raspravama. Robert Louis Stevenson Zenidba je omiljena jer spaja najveu kolicinu iskusenja s najvise mogunosti. George Bernard Shaw Dobar je brak onaj u kojem svatko imenuje onoga drugoga cuvarom svoje usamljenosti. Rainer Maria Rilke Ako je zena u krivu, moli je za oprostenje ako zelis zivjeti u miru! Francis de Croisset Mnoge zene uzajme srce od muskarca, ali su rijetke one koje ga zadrze u posjedu. Halil Dzubran Ljubav koja se svednevice ne obnavlja postaje navikom i zapada u ropstvo. Halil Dzubran Kad se zaljubljenici grle, oni zapravo grle ono sto ih spaja. Halil Dzubran Muskarac koji zeni ne oprosti lakse mane ne e nikad uzivati u njezinim plemenitim vrlinama. Halil Dzubran Plemenitost se ne sastoji u tome da mi ponudis nesto sto ocarava moj pogled nego da mi ponudis zjenicu oka svojega. Halil Dzubran Najljepsa je istina da nema ponavljanja u rijecima ,,Volim te! Ljubav nikad nije dosadna u jednooblicnosti svojih izrazavanja. Pamet je promjenjiva u svom nacinu govora, ali srce nije. Fulton Sheen Pravi pokazatelj muskarceva znacaja je zdravlje njegove zene. Cyril Connolly Iz zivota Katedralne zupe Prema socijalnoj slici gradske jezgre Centar za socijalnu skrb je ustanova u sustavu socijalne skrbi. Pruza razlicite vrste pomoi graanima koji zbog nepovoljnih drustveno-gospodarskih okolnosti, nesreenih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih poteskoa nisu u mogunosti sami niti uz pomo clanova obitelji zadovoljiti osnovne zivotne potrebe, postii skladne odnosa s clanovima obitelji ili uspjesno ispunjavati obveze prema osobama o kojim su duzni skrbiti. Posebno podrucje rada Centra je zastita prava i interesa ranjivih skupina, kao sto su maloljetna djeca bez roditelja ili bez odgovarajue roditeljske skrbi, osobe lisene poslovne sposobnosti, osobe s posebnim potrebama, zrtve obiteljskoga nasilja, djeca i mladez s poremeajima u ponasanju, osobe bez sredstava za zivot, obitelji pod rizikom, stare i nemone osobe bez zakonskih obveznika uzdrzavanja. Sve usluge Centra su besplatne i za njih nije potrebna nikakva uputnica. U obavljanju svoje djelatnosti Centar za socijalnu skrb u Dubrovniku nuzno i cesto surauje s drugim pruzateljima socijalnih usluga, kao sto su ustanove socijalne skrbi: Dom za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi Maslina, Dom za stare i nemone osobe u Dubrovniku, Dom za stare i nemone osobe Domus Christi, Centar za rehabilitaciju Josipovac u Mandaljeni; organizacije civilnog drustva udruge Lukernica, Dva skalina, Rina Masera, Udruga gluhih, Udruga tjelesno invalidnih, Udruga multiple skleroze; humanitarne organizacije Crveni kriz i Karitas; vjerske ustanove Biskupski ordinarijat, zupni uredi , javne ustanove vrtii, skole, Dom zdravlja, Opa bolnica, Obiteljski centar , pravosudna tijela Drzavno odvjetnistvo, Opinski i Zupanijski sud ; jedinice lokalne samouprave na podrucju nase nadleznosti: Grad Dubrovnik i opine: Konavle, Zupa dubrovacka, Dubrovacko primorje, Ston, Janjina i Mljet. Udruge se tek odnedavna pojavljuju kao pruzatelji socijalnih usluga i to u onom dijelu gdje su odreene usluge usklaene i nadopunjuju usluge koje pruza centar za socijalnu skrb. Kroz takvu suradnju stvara se siroka mreza potpore i pomoi za rjesavanje zivotnih poteskoa, ujedinjuju se razliciti resursi informacije, znanje, vjestine materijalni i ljudski resursi i lakse se zadovoljavaju razlicite potrebe graana. Najvea potreba i ocekivanja Centra od nevladinih udruga su projekti za organiziranje slobodnog vremena mladih, savjetovalisne usluge i potpora obiteljima. U tijeku je reforma sustava socijalne skrbi. Cilj reforme je poveati dostupnost, kvalitetu i primjerenost socijalnih Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Centru za socijalnu skrb za to je potrebna pomo nevladina sektora, volontera i svih koji su spremni i voljni pomoi ljudima u razlicitim poteskoama u zivotu. Knjiga o krsanstvu na Dancama Dance su hridovito mjesto na kraj mora, izmeu Pila i Lapada, a ispod Gradca, na kojem se nalaze: crkva podignuta kao odgovor na svjetsku posast kuge, samostan casnih sestara, zvonik na preslicu poznat po svim morima i oceanima svijeta, groblje epidemijsko od XV. Reprezentativno i luksuzno izdanje monografije Crkva i Samostan svete Marije na Dancama objavljeno je u proljee 2010. Petsto i pedeseta obljetnica postojanja zavjetne dubrovacke crkve iz 1457. U crkvi Svete Marije od Danaca cuvaju se remek-djela hrvatske rane renesanse: poliptih Gospa s Isusom Lovra Dobricevia i poliptih Gospa s Isusom u narucju Nikole Bozidarevia naslovnica Nase Gospe br. Uz Katedralu, zbornu crkvu Sv. Vlaha i fratarske samostane, crkva Sv. Marije na Dancama postala je mjesto kojeg su stanovnici Republike kao i stranci posebno darivali. Od korisnika unutar Zidina, 27 je samaca i sest obitelji s ukupno 48 clanova. U kategoriji tih korisnika stalnih pomoi, osam je samaca nesposobnih za rad i privreivanje, a 19 ih je radno sposobnih prijavljenih na Zavod za zaposljavanje. Od sest obitelji koji su korisnici stalne pomoi, tri su samohrane majke. Od ukupnog broja korisnika odnosno clanova 15 je djece i to sestero djece do 15 godina, a devet starije od 15 godina. Djeca kao clanovi obitelji imaju pravo na dodatke stalnoj pomoi nositelju do zavrsetka redovitoga obrazovanja. Tuu pomo i njegu kao novcano pravo doplatak 350500 kuna koristi 51 osoba. Od toga, 15 ih zivi samo, a 36 u obitelji. Osobnu invalidninu 625 ili 1250 kuna koristi 16 osoba. Na nju imaju pravo osobe s najtezim smetnjama u tjelesnom ili mentalnom razvoju, ako je osteenje nastalo prije 18 godine zivota. Pomo za stanovanje koristi 14 osoba. To pravo sluzi za rezijske troskove stanovanja a financira ga Grad Dubrovnik. U socijalnim ustanovama smjesteno je ukupno 17 starijih i nemonih osoba. Od toga broja 12 ih nema djecu niti zakonske obveznike uzdrzavanja. Privremeno uzdrzavanje alimentaciju koristi samo jedna samohrana majka. Pomo i njegu u kui starijim i bolesnima prima sedam osoba. Pomo pruza Dom za stare i nemone osobe, a troskove snosi Zaklada Blaga djela. Na podrucju Gradskoga kotara Grad 32 osobe su pod skrbnistvom 24 u obiteljima, a osam u socijalnim ustanovama , a tri osobe su pod roditeljskom skrbi. Neke od oblika socijalne skrbi koriste cetiri osobe ovisne o drogama. Nema podataka o primateljima naknade do zaposlenja 350 kuna mjesecno za nezaposlene s tjelesnim ili mentalnim osteenjem nakon zavrsenoga obrazovanja ni naknade za roditelja-njegovatelja 2500 kuna mjesecno za dijete s visestrukim osteenjima zdravlja. Katica Raic diplomirana socijalna radnica, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Korisnici socijalne skrbi s podrucja Gradskoga kotara Grad Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. U prijepodnevnom dijelu programa predavanje je odrzao mladomisnik don Marin Luci. Misao-vodilja njegova predavanja bila je biblijska misao: Bog je prvo ljubio nas Prva Ivanova 4, 10. Govorei o naizgled dalekom Bogu od kojeg ljudi mozda imaju strah ili ga predocavaju kao onoga koji im salje patnju, ukazao je na cinjenicu kako je Bog dosao meu ljude rei im: Ne bojte se! Tu Bozju ljubav iskazanu i preko kriza potrebno je stalno posvjesivati kako bi zivot vjernickih obitelji bio doista krsanski. U tijeku predavanja za roditelje bilo je posebno organizirano cuvanje djece. Euharistiju je slavilo vise od stotinjak okupljenih. Susret se nastavio zajednickim objedom kojeg su sudionici sami pripremali, zatim poslijepodnevnim druzenjem i slobodnim aktivnostima za djecu i roditelje. Domain i biskupijski delegat za obiteljski pastoral don Stanko Lasi pridruzio se sudionicima nakon redovitih prijepodnevnih duznosti u dubrovackoj Prvostolnici. Gospa s Djetetom nad glavnim ulazom u crkvu Svete Marije na Dancama. Samostan je poznat i kao zavjetno svetiste pomoraca. Knjiga je predstavljena javnosti 11. Pa premda se to dogodilo izvan podrucja Gradske zupe, vrijedi zabiljeziti i cestitati sestrama s Danaca na tom pothvatu jer se one revno mole za sve nase pomorce, a same su redovite posjetiteljice Katedrale i ve desetljeima vode i kuanstvo otaca franjevaca u Male brae. Sazeto je o knjizi rekla poglavarica casnih s Danaca, s. Ruzica Bari: ,,Prozimanje bozanskoga i ljudskog iscitava se na svakoj stranici i kad govori o zivotu i djelovanju se